Nastava
Autor Marko Karacic 19.08.2009.
Fakultet strojarstva i računarstva obrazuje stručnjake na sveučilišnim i stručnim studijima iz područja: strojarstva i računarstva. Fakultet ispunjava uvjete i provodi postupak za stjecanje doktorata tehničkih znanosti iz područja strojarstva. U pripremi je također nastavni plan i program za izvođenje doktorskog studija.
Studiji strojarstva i računarstva svrstavaju se u studije iz grupacije tehničkih znanosti i obrazuju stručnjake i potencijalne mlade znanstvenike za ovo važno područje koje ima značajnu ulogu u tehnološkom i svekolikom razvoju.
Strojarstvo i računarstvo suvremena su polja znanosti i struke. Ona su izuzetno interdisciplinarna, te sadrže ili dodiruju i niz disciplina pripadnih, ponegdje, i posve drugim područjima znanosti. Njihovo značenje je osobito naglašeno pri stvaranju novih vrijednosti, rezultat čega je gospodarsko-ekonomski razvitak.
Opće informacije o studijima na Fakultetu strojarstva i računarstva
Studiji strojarstva i računarstva na Fakultetu strojarstva i računarstva Sveučilišta u Mostaru koncepcijski su usklađeni s odredbama Zakona o visokom obrazovanju, kojim je određeno prilagođavanje studija Bolonjskom procesu i vrednovanje rada studenata putem ECTS bodova.
Razine i vrste studija na Fakultetu strojarstva i računarstva prikazane su slijedećom shemom.
Koncepcija studija
Studiji strojarstva i računarstva na Fakultetu strojarstva i računarstva koncipirani su tako da zadovolje slijedeće ciljeve: · izjednačenje nazivnog i efektivnog trajanja studija;· racionalizacija opterećenja studenata nastavom i ispitima;· prilagođenost zahtjevima tržišta rada kod nas i inozemstvu;· atraktivnost studija za nove studente. Postavljeni ciljevi mogu se ostvariti kroz slijedeće odrednice: 1. Režim studija omoguuje studentu da kontinuirano i sinkronizirano prati sve oblike nastave tako da uz primjereno zalaganje studira godinu za godinu. Studenti bi trebali sve svoje obveze prema pojedinim kolegijima obaviti tijekom nastave ili neposredno nakon završetka nastave iz tog kolegija. 2. Najveće dopušteno opterećenje studenata nastavnim obvezama (predavanja, vježbe, seminari itd.) ne prelazi 25 semestar sati. U ovo opterećenje ne ulaze obvezni opći predmeti poput tjelesne i zdravstvene kulture, stranog jezika, te izvannastavne aktivnosti kao npr. repetitoriji itd. 3. Najveći dopušteni broj ispita tijekom jedne godine studija je 9. Dozvoljeni su i kolegiji bez ispita, a u takvih je moguća samo kontinuirana provjera znanja putem radova koji se izrađuju unutar satnice. Potrebno je omogućiti da se ispit u potpunosti ili djelomično zamijeni seminarskim radovima ili kolokvijima tijekom nastave. Kolokvija je najmanje dva i održavaju se unutar satnice nastave. 4. Ispiti se polažu u redovitim (zimski, ljetni i jesenski) i izvanrednim ( travanjski i listopadski) rokovima. 5. Kolegiji nastavnih programa su temeljni, stručni, opći i izborni. Zastupljenost pojedinih kolegija ovisi o vrsti studija. 6. Vrednovanje opterećenja studenata izvedeno je prema ECTS sustavu. Ukupno opterećenje studenta po semestru vrednovano je sa 30 ECTS bodova. Ukupno opterećenje studenta za pojedini kolegij (predavanja, vježbe, pripreme za nastavu, učenje itd.) nosi onoliko bodova koliko je njegovo opterećenje u ukupnom opterećenju studenta po semestru. 7. Student je dužan izraditi najmanje jedan seminar ili projekt tijekom dodiplomskog studija, što je definirano nastavnim planom pojedinih studija. 8. Pohađanje nastave iz tehničkog engleskog jezika je obvezno, a također se posvećuje pozornost informatičkom opismenjivanju studenata, osobito studija strojarstva, kroz temeljne informatičke kolegije i kroz primijenjene računalne vještine.
Studenti koji su upisali prvu godinu studija strojarstva ili računarstva mogu pohađati računalne radionice u trajanju od 45 sati tijekom rujna, kako bi stekli znanja iz temeljnih računalnih vještina. Također, studenti koji nemaju dovoljno predznanja iz matematike i mehanike (samo za studente strojarstva) mogu pohađati repetitorije kako bi stekli potrebna znanja za praćenje nastave na studiju.
Upis na studije Fakulteta strojarstva i računarstva
Upis na studije Fakulteta strojarstva i računarstva obavlja se na temelju javnog natječaja i obavljenog razredbenog postupka.
Dodiplomski sveučilišni studij može upisati osoba koja je završila gimnaziju, tehničku školu ili njima srodnu školu u trajanju od četiri godine, koja u nastavnom programu sadrži gradivo matematike i fizike u opsegu programa gimnazije ili tehničke škole i položeni razredbeni ispit putem kojega se vrši izbor kandidata za upis na studij.
Fakultetsko vijeće Fakulteta strojarstva i računarstva Odlukom o upisu za svaku akademsku godinu pobliže određuje kriterije za izbor pristupnika, uvjete upisa i broj studenata za pojedine studije koje izvodi.Prijava za upis
Prijava za upis na studije Fakulteta strojarstva i računarstva treba sadržavati slijedeća dokumenta:· rodni list;· svjedodžbu o završnom ispitu (maturi) i svjedodžbe svih razreda srednje škole u četverogodišnjem trajanju (pristupnici koji su srednju školu završili u inozemstvu prilažu i rješenje o ekvivalenciji stranih svjedodžbi, za sve svjedodžbe stečene u inozemstvu i uvjerenje o položenom ispitu iz hrvatskog jezika);
· dokaz o uplati troškova razredbenog postupka (samo za studente sveučilišnog studija računarstva).
Prijave za upis podnose se na posebnoj tiskanici koja se može dobiti u studentskoj referadi Fakulteta i predaju se neposredno ili šalju poštom na adresu Fakulteta.
Prijave bez traženih priloga neće se razmatrati.
Pristupnik koji se prijavljuje na više fakulteta predaje originalne dokumente na jednom fakultetu, a na drugim fakultetima predaje ovjereni prijepis ili ovjerene preslike i uvjerenje fakulteta na koji je predao originalne dokumente.
Ako nakon upisa u prvom razredbenom postupku ne bude popunjena upisna kvota, provodi se provjera znanja u dodatnim razredbenim postupcima.
Pristupnici koji su tijekom srednjoškolskog obrazovanja osvojili neku od nagrada na natjecanjima iz matematike i fizike upisuju se bez razredbenog postupka na studij strojarstva ili računarstva.
Razredbeni postupak
Izbor pristupnika za upis na studij obavlja se na temelju jedinstvenog razredbenog postupka koji obuhvaća: · valoriziranje uspjeha u srednjoj školi (40 posto od ukupnog broja bodova);
· provjeru znanja putem testa iz matematike i fizike (60 posto ukupnog broja bodova).
Razredbenim postupkom utvrđuje se rang-lista pristupnika po uspjehu, kao i potrebni minimum znanja potreban za upis na studij. Test znanja sadrži nastavno gradivo matematike i fizike koje se predaju u srednjim školama Bosne i Hercegovine. Test provjere sadrži 40 zadataka, 24 zadatka iz matematike i 16 zadataka iz fizike. Na testu pristupnik smije koristiti logaritamske tablice i džepno računalo. Ostala pomagala nisu dozvoljena. Pristupnici su dužni sa sobom donijeti pribor za crtanje i predočiti osobnu iskaznicu. Pristupnici koji su na temelju rang-liste stekli pravo upisa, a ne upišu se u roku, gube pravo upisa, a rang-lista se proširuje odgovarajućim brojem pristupnika prema redosljedu na rang-listama. Rang-liste se objavljuju na oglasnoj ploči i web stranicama Fakulteta. Podrobnije informacije i tumačenje uvjeta za upis i razredbeni postupak, te program studija pristupnici mogu dobiti u studentskoj službi Fakulteta.Pri upisu na stručne studije ne provodi se razredbeni postupak nego se pristupnici vrednuju na temelju općeg uspjeha i prosjeka ocjena iz matematike i fizike tijekom srednjoškolskog obrazovanja.Status studiranja
Na sveučilišnim studijima strojarstva i računarstva studenti mogu studirati u statusu:
- redovitih studenata koji studiraju uz potporu resornog Ministarstva za visoku naobrazbu;
- redovitih studenata koji sami plaćaju troškove svoga studija;
- redovitih studenata - stranih državljana koji sami plaćaju troškove svoga studija.
Opći i posebni uvjeti studiranja
Za studente studija strojarstva i studija računarstva vrijede opći i posebni uvjeti studiranja pobliže definirani Statutom Sveučilišta u Mostaru, Statutom Fakulteta strojarstva i računarstva, te Pravilnikom o dodiplomskom studiju, a odnose se na:
- dužnosti i obveze studenata;
- ukupno vrijeme trajanja studija;
- prekidi u studiju;
- uvjete prelaska s drugih studija na studije Fakulteta strojarstva i računarstva;
- uvjete priznavanja ispita položenih na drugim srodnim tehničkim studijima;
- uvjete prestanka statusa studenta.
Nastava
Nastava na studijima strojarstva i računarstva se provodi kroz temeljne, opće, stručne i izborne predmete,seminare, projekte, itd. Temeljni, opći i stručni kolegiji su obvezni, tj. student ih upisuje na početku određenog semestra, a njima su obuhvaćena znanja koja student određenog profila mora steći.
Izborni kolegiji su kolegiji u kojima se ili predaju dopunska znanja (za daljnje profiliranje) ili su to kolegiji koji proširuju znanja iz matematike, fizike i drugih disciplina. Stanoviti dio tih kolegija mogu se kao sveučilišni izborni kolegiji preuzeti iz drugih sveučilišnih studija. Izbornim kolegijima studenti mogu dijelom profilirati studij prema zanimanju.
Nastavnim planom i programom su za svaki studij utvrđeni obvezni i izborni kolegiji, te slijed izvođenja.
Svaki student završava dodiplomski studij usmenom obranom diplomskog rada ili završnog projekta, sukladno Pravilniku o dodiplomskom studiju Fakulteta strojarstva i računarstva Sveučilišta u Mostaru.
Metodički oblici nastave su predavanja i različiti tipovi vježbi (auditorne, praktikum, konstrukcijske, laboratorijske i eksperimentalne). Svi metodički oblici nastave izvode se na hrvatskom jeziku.
Predavanja
Predavanja su osnovni oblik nastavnog procesa pri čemu se nastoji ostvariti povratna informacija od studenata o razumijevanju iznesenog gradiva. Predavanja su vremenski ograničena pa se na njima obrađuju samo ključni problemi. Za potpuno svladavanje gotovo svakog kolegija nužno je, stoga, da se gradivo izneseno na predavanjima upotpuni proučavanjem literature. To je naročito potrebno da bi se spoznaje stečene na predavanjima upotpunile na vježbama. Na predavanjima treba stalno uočavati srž problema i na osnovi toga proučavati metode za njihovo rješavanje, a ne pamtiti razne detalje i ilustrativne primjere koji se često na predavanjima iznose.
Auditorne vježbe
Auditorne vježbe odnose se na rješavanje ilustrativnih primjera iz predmetnog kolegija, poglavito numeričkim ili grafičkim postupcima. Pri tome se mora poticati kreativnost studenata i njihov samostalni rad.
Laboratorijske i eksperimentalne vježbe
Vježbe koje imaju karakter laboratorijskih i/ili eksperimentalnih imaju za cilj stvaranje vještina za praktično rješavanje problema. Ovisno o kolegiju i studiju, studenti u okviru ovih vježbi provode laboratorijske pokuse na električkim i mehaničkim napravama ili sustavima, odnosno rješavaju programske ili simulacijske zadatke na računalu. U suvremenim studijima ova metoda nastave postaje sve važnija, pa studenti trebaju što aktivnije iskoristiti prilike koje im te vježbe daju.
Konstrukcijske vježbe
Konstrukcijske vježbe provode se za one kolegije u kojima je nužno razvijati konstrukcijske vještine
Industrijska praksa
Sastavni dio studija je industrijska praksa koju student obavlja tijekom ljetnih praznika u poduzećima koje obavljaju djelatnost vezanu za struku u kojoj se student školuje. Ova praksa traje 4 tjedna, odnosno, 182 sata.
Provjera kvalitete nastave
Provjera kvalitete nastave i voditeljskog rada obavlja se anonimnim anketama. Svrha anketa je poboljšanje nastavog procesa uz uključivanje studentskih prijedloga. Doprinos provjeri kvalitete nastave u cjelini omogućen je sudjelovanjem studentskih predstavnika u radu Fakultetskog vijeća Fakulteta strojarstva i računarstva Sveučilišta u Mostaru.
Ispiti-provjera znanja studenata
Ispiti se održavaju u redovitim i izvanrednim ispitnim rokovima. Redoviti ispitni rokovi su: zimski, ljetni i jesenski.
Redoviti ispitni rokovi traju četiri tjedna i to u vremenu kada se ne održava nastava tj. nakon završetka nastave u zimskom i ljetnom semestru, te tijekom rujna tekuće akademske godine.
U pojedinom semestru studenti mogu izlaziti na ispite zakazane nakon održavanja bloka nastave iz pojedinog kolegija. Studentima se mogu odobriti najviše dva izvanredna ispitna roka. Izvanredni ispitni rok traje dva tjedna.
Uvjeti za polaganje ispita su prvi i drugi potpis nastavnika u indeksu iz kolegija koji se prijavljuje i propisano ispunjena prijavnica koju student kupuje i predaje u studentskoj referadi. Prijavnica za polaganje ispita predaje se najkasnije tri dana prije početka ispitnog termina. Student koji želi odjaviti ispit može povući prijavnicu najkasnije 24 sata prije dana određenog za polaganje ispita. Ispiti mogu biti:· pismeni, · usmeni, · pismeni i usmeni,· kontinuirana provjera znanja tijekom semestra (kolokviji, testovi, programi, kontrolne i domaće zadaće…)
Skala ocjenjivanja
Uspjeh studenata na ispitima izražava se ocjenama. U slijedećoj tablici dan je prikaz domaće skale ocjenjivanja i skale prema ECTS sustavu.
| Domaća skala | ECTS skala | Opis |
| 5 | A | izvrstan / odličan (eng.excellent) |
| 4 | B | vrlodobar (eng. Very good) |
| 3 | C/D | dobar (eng. good) |
| 2 | E | dovoljan (eng. sufficient) |
| 1 | F | nedovoljan (eng. fail) |
Za uspješno provođenje nastavnog plana i programa potrebito je posebnu pozornost posvetiti načinu provođenja nastavnog procesa. Zbog poboljšanja suradnje nastavnika i studenata, praćenja kakvoće nastave, a i zbog organizacije studija s povećanom izbornošću, na Fakultetu se organizira Studentska služba. Ona može pomoći studentima prilagođavanju i snalaženju na Fakultetu.
Studentsku službu organizira i nadzire prodekan za nastavu. On povremeno saziva sve savjetnike zbog ujednačavanja načina odvijanja posla.Studentska služba se formira na dvije razine i to kao: - Opća savjetnička služba i - Savjetnička služba završnih godina.
Opća savjetnička služba prvenstveno opslužuje studente prve i druge godine (pa i njihove roditelje) i radi svaki dan prema oglašenom rasporedu.
Savjetnička služba završnih godina organizira se po smjerovima i radi barem dva puta tjedno prema oglašenom rasporedu i obavlja se u uredu dežurnog savjetnika.
Studentski savjetnici u općoj savjetničkoj službi:
- olakšavaju studentima snalaženje na fakultetu;
- tumače pravila i propise koji se inače mogu pročitati u fakultetskim publikacijama;
- upućuju studente na redovito čitanje oglasa na različitim oglasnim pločama;
- objašnjavaju studentima novacima značenje pojedinih oblika nastave i upozoravaju ih na važnost kontinuiranog rada tijekom semestra;
- daju informacije i savjete (temeljene na podacima pojedinih nastavnika) o načinu rada i načinima provjere znanja;
- prikupljaju primjedbe studenata o nastavi i ispitima i podnose o tome izvješće prodekanu za nastavu;
- uočavaju osobne probleme studenata i predlažu prodekanu za nastavu eventualno poduzimanje neke akcije (npr. dolazak u doticaj s roditeljima).
- daju informacije studentima druge godine prije upisa u treću godinu;
- prije upisa u četvrti semestar savjetuju studente pri upisu izbornih predmeta
- savjetuju studente o mogućim načinima završetka studija i na temelju izraženih želja studenata olakšavaju im uspostavljanje kontakta s potencijalnim voditeljima;
- daju informacije i savjete (temeljene na podacima pojedinih nastavnika) o načinu rada i načinima provjere znanja;
- prikupljaju primjedbe studenata o nastavi i ispitima i podnose o tome izvješće prodekanu za nastavu.
